Пређи на главни садржај

ENZIMI I LDH - Laktat dehidrogenaza



Laktat dehidrogenaza (LDH) je enzim koji učestvuje u procesu pretvaranja ugljenih-hidrata (šećera) u energiju, koju ćelije koriste za svoje potrebe. LDH se nalazi u mnogim tkivima i organimanašeg organizma, kao što su jetrabubreziskeletni mišići, mozak i ćelije krvi.
Kada neka bolest ili povreda oštete naše ćelije, laktat dehidrogenaza se izliva u krvotok i njen nivo u krvi se povećava. Visok nivo laktat dehidrogenaze u krvi upućuje na neko akutno ili hronično oštećenje ćelija. Uz pomoć dodatnih testova može se odrediti uzrok ovakvih zapaljenja. Ekstremno snižene vrednosti LDH su veoma retke i obično nisu štetne za naš organizam.

ZAŠTO SE RADI ANALIZA?
Radi se kao pomoć u dijagnostici oboljenja koja uzrokuju oštećenje  tkiva, kao što su oboljenja jetre ili oboljenja krvi, kao i kod praćenju  istih; kod praćanja terapijskog odgovora kod nekih malignih oboljenja,  kao i kod davanja prognoze istih, da se proceni telesna tečnost (ne  određuje se iz krvi).
KADA SE RADI ANALIZA?
Zajedno sa nizom drugih testova kada lekar sumnja da pacijent ima  akutno ili hronično stanje koje uzrokuje oštećenje tkiva ili ćelija; kod  nekih tipova tumora; kod sumnje na meningitis kada se određuje iz  CSF-a, kao i kod nakupljanja tečnosti u određenim delovima tela. 
Laktat dehidrogenaza se nalazi u velikom broju tkiva i ćelija u našem organizmu, tako da merenjem samo ovog parametra ne možemo tačno odrediti mesto zapaljenja. Postoje nekoliko specifičnih izoenzima laktat dehidrogenaze, koji pomažu prilikom lokalizacije zapaljenja. Njihova struktura se u maloj meri međusobno razlikuje i specifični su za određena tkiva i ćelije. To su:
§  LDH-1srce i crvena krvna loza (eritrociti),
§  LDH-2bela krvna loza (leukociti),
§  LDH-3: pluća,
§  LDH-4bubrezi, placenta, pankreas,
§  LDH-5: jetra i skeletna muskulatura.

Kod zdravih osoba vrednosti LDH-2 su uvek malo više od vrednosti LDH-1. Kod infarkta miokarda npr, vrednosti LDH-1 se znatno povise i postaju više u odnosu na vrednoti LDH-2Maksimalne vrednosti laktat dehidrogenaze dostiže unutar 24-72 časa nakon infarkta miokarda i zadržava se otprilike 2-4 dana. Vrednosti će se vratiti u normalu nakon 10-14 dana.

Ukoliko lekar sumnja na neku infekciju ili bolest, može da zatraži neke od specifičnih testova koji će pomoći prilikom lokalizacije infekcije. Neki od značajnijih enzima koji se koriste u praksi (koje lekari najčešće traže) su enzimi jetre, srca i skeletnih mišića.
Enzimi jetre:
§  Leucin-aminopeptidaza
§  5-nukleotidaza
§  Kreatin fosfokinaza, CPK
§  Troponin
§  Mioglobin
§  Srčani troponini


Коментари

Популарни постови са овог блога

MOJA PRIČA

Na samom početku da Vam se predstavim: Ja sam Ružica Olah imam 39 godina u momentu pisanja ovog članka i živim u Odžacima. Ja , pre bolesti, 2000.godina Sa nepunih 27 godina dijagnostifikovana mi je Mijelofibroza. Mijelofibroza je opasni poremećaj koštane srži. To je stanje kod koga dolazi do prekida normalne proizvodnje krvnih ćelija, a koje prouzrokuje stvaranje brojnih ožiljaka na koštanoj srži što dalje rezultira anemijom, umorom, slabošću, a ponekad i uvećanjem jetre i slezine.  Mijelofibroza je zaprvo jako redak oblik hronične leukemije. Pripada grupi mijeloproliferativnih poremećaja. Neki slučajevi mijelofibroze godinama ne daju nikakve znakove i simptome bolesti. Međutim, u većini slučajeva, tokom vremena dolazi do pogoršanja, a neki se slučajevi mogu razviti u ozbiljne oblike leukemije. Ćelije krvi, crvena krvna zrnca i bela krvna zrnca i pločice, imaju sposobnost da se dele i umnožavaju u odrežen broj specijalizovanih krvnih ćelija koje se nalaze u krvi. Kada dol

Dostupni načini lečenja

Dostupni načini lečenja     Svako ko boluje od mijelofibroze može imati različit skup simptoma i mogu mu biti potrebni različi načini lečenja. Vaš lekar će Vam objasniti dostupne načine lečenja koji odgovaraju Vašim simptomima i okolnostima koje su specifične za Vas. Nelki ljudi sa mijelofibrozom mogu živeti bez ispoljavanja simptoma tokom više godina i ne mora im biti neophodno lečenje u tom trenutku, ali je neophodno da budu praćeni zbog znakova i simptoma koji mogu uputiti na pogoršanje bolesti. Za obolele od mijelofibroze kojima je neophodno lečenje, Jakavi (ruksolitinib) je odnedavno prvi lek koji je FDA odobrila za lečenje obolelih od MF. Dodatno, neki lekovi koji imaju odobrenje za lečenje drugih bolesti mogu se koristiti za terapiju znakova i simptoma MF. Ovi lekovi ne moraju efikasno delovati kod svih, a neki od njih mogu imati potencijalno ozbiljna neželjena dejstva. Terapije koje se trenutno koriste obuhvataju sledeće: Lek Jakavi (koji je razvila k