Veza između ishrane i mijelofibroze
Ne postoji poznata specifična dijeta za
mijelofibrozu. Ali uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim
žitaricama, izvorima proteina i zdravim mastima može povećati imunitet,
energizirati pacijenta, smanjiti upale i pomoći u kontroli težine. Zdrava
ishrana može suzbiti stres izazvan bolešću.
Šta jesti kada imate mijelofibrozu?
Za zdrav život, ishrana treba da bude
standardizovana. Dok kreirate dobru ishranu, treba dati prednost proizvodima
koji maksimiziraju unos antioksidanata i smanjuju rizik od bolesti.
Antioksidansi kao što su vitamin A,
vitamin C, vitamin E, beta-karoten i likopen bore se protiv slobodnih radikala
i mogu pomoći u prevenciji raka. Biljna hrana smanjuje rizik od
kardiovaskularnih bolesti, kao što su srčani udar i visok krvni pritisak, i
pomaže da se maksimalno poveća unos antioksidanata. Hrana sa vlaknima
stimuliše pravilno varenje, pomaže kontrolu glikemije, upravlja zdravim
lipidima i podržava uravnoteženu mikrobiotu creva. Ženama je potrebno najmanje
25 grama vlakana dnevno za optimalno zdravlje, a muškarcima najmanje 35 grama
vlakana dnevno.
Ishrana bogata vlaknima i antioksidansima
može uključivati:
Beta-karoten i likopen (kajsija,
šargarepa, bundeva, slatki krompir, paprika itd.)
Vitamin A (spanać, blitva, šargarepa,
tikvice, slatki krompir, itd.)
Vitamin B12 (Vitamin B12 se nalazi samo u
namirnicama životinjskog porekla: mleku, jogurtu, siru, jajima itd.)
Vitamin C (lisnato povrće kao što su
brokoli, repa i senf, dinja, narandža, limun, jagoda, paradajz, paprika itd.)
Vitamin D (pečurke, peršun, ovas, mleko,
sir i jogurt, puter, tunjevina, losos, riblje ulje, itd.)
Vitamin E – takođe poznat kao
alfa-tokoferol – (avokado, kikiriki, semenke suncokreta, kuvani spanać, itd.)
Gvožđe (tamnozeleno lisnato povrće,
melasa, riba, mahunarke, orasi, itd.)
Cruciferno povrće (brokoli, prokulice,
karfiol, itd.)
Cela zrna
Mahunarke (pasulj, slanutak, sočivo,
pšenica, itd.)
Orašasti plodovi i semenke
MPN istraživačka fondacija navodi
hranljive materije koje su važne za ljude sa mijelofibrozom na sledeći način:
Voće kao što su jagode i citrusi
Povrće kao što su zelje, šargarepa,
paprika i brokoli
Mahunarke
Orašasti plodovi i semenke
Cela zrna kao što su ovas i kinoa
Zdrave masti kao što su maslinovo ulje i
avokado
Izvori proteina kao što su riba, govedina,
grčki jogurt, piletina i jaja
Šta treba izbegavati kada imate
mijelofibrozu?
Mijelofibroza može izazvati upalu i druge
zdravstvene probleme u telu. Neophodno je izbegavati neprirodnu hranu poput
prerađene hrane, crvenog mesa, brze hrane, velike količine alkohola, hrane i
pića sa visokim sadržajem šećera, prekomerne soli i trans masti.
Izvori:
Коментари
Постави коментар