Постови

Hematokrit- zašto je važan i šta nam pokazuje

Ovaj tekst kao i svi drugi su isključivo informativnog karaktera nikako nisu zamena za doktora  Koliko god da krvna slika nije u referentnim vrednostima ako je ovaj pokazatelj dobar nema mesta panici ali svakako odlazak kod doktora je neophodan Hematokrit (HTC) je odnos zapremine eritrocita (crvenih krvnih zrnaca) i zapremine pune krvi . Eritrociti su od velikog značaja za naš organizam. Njihova glavna uloga je da prenose kiseonik i hranljive materije u sve delove tela. Normalne vrednosti su oko 48% za muškarce i 38% za žene . Vrednost hematokrita u procentima se otprilike može izračunati tako što se koncentracija hemoglobina u g/dl pomnoži sa 3.  Utvrđivanje hematokrita se smatra integralnim delom rezultata analize krvi, zajedno sa utvrđivanjem količine crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), belih krvnih zrnaca (leukocita), krvnih poločica (trombocita) i hemoglobina. Reč "hematokrit" je kovanica od dveju grčkih reči: "hema" (gr. αίμα krv)...

Šta je zapravo gvožđe i koliko je važno za naš organizam

Gvožđe je sastavni deo hema u hemoglobinu i ima ulogu u vezivanju i prenošenju kiseonika iz pluća u perifernu krv. U tkivima i organima gvožđe je vezano za razne belančevine. To su hromoproteini, hem belančevine (hemoglobin, mioglobin, citohrom-oksidaze, peroksidaze, katalaze), flavoproteini (citohrom c-oksidaza, dehidrogenaze, oksidaze ksantina) i treća grupa belančevina koje vezuju gvožđe a koju čine transferin i feritin.  Gvožđe učestvuje u sintezi DNK, u metaboliznu kateholamina i služi kao prenosilac elektrona u mitohondrijama.  U organizmu zdravih odraslih osoba nalazi se 3-5g gvožđa. Najveći deo gvožđa se nalazi u hemoglobinu, zatim u mioglobinu. Višak gvožđa  se u organizmu nalazi kao rezervno gvožđe u vidu feritina i hemosiderina u makrofazima jetre, slezine i kostne srži.    Uloge feritina u organizmu su brojne: sprečava nagomilavanje slobodnog gvožđa u tečnostima i ćelijama organizma; stvara rezerve gvožđe za sintezu hemoglobin...

Nedostatak vitamina – manifestacije na telu i rešenje do odlaska lekaru

Vitamini C i A 1.Česte infekcije    Vitamin B, naročito B12 1.Trnjenje u rukama i nogama  2.Ispucali uglovi usana - Ova pojava odnosi se na nedostatak vitamina B kompleksa, posebno riboflavina (B2), nijacina (B3) i vitamina B12, a takođe je i pokazatelj odsustva cinka i gvožđa. Često se javlja kod osoba koje su vegeterijanci.  Rešenje je da konzumirate što više lososa, jaja, tunjevine, školjki, ostriga (tj. što više morskih plodova). Za osobe koje ne jedu meso preporučuje se konzumiranje sočiva, mahunarku, kikirikija, sušenog paradajza, susama, blitve. Takođe, bitno je da u nosite vitamin C kako bi se gvožđe lakše apsorbovalo. Prethodno navedene namirnice možete kombinovati sa brokolijem, kupusom, karfiolom, crvenom paprikom itd. Vitamin D3 1.Suva kosa, suva i perutava koža, lomljivi nokti  2. Osip na licu  Ovi simptomi pokazuju da organizmu fali cink, vitamin B7 i vitamini rastvorljivi u ulju (lipo...

LEUKOCITOZA

Leukocitoza je abnormalnost laboratorijskog nalaza koja se često nalazi.  Nije dovoljno samo uočiti postojanje leukocitoze. Hematolog bi trebao utvrditi koja vrsta leukocita je umnožena. U bele krvne stanice (leukocite) spadaju neutrofili, monociti, limfociti, eozinofili i bazofili. Povećanje bilo koje od ovih vrsta stanica može izazvati leukocitozu. Leukocitoza se definiše kao broj leukocita >11 × 10 9 /L (11.000/mm 3 ). Za određivanje vrste leukocita koja postoji u povećanom broju, hematolog treba ispitati diferencijalnu krvnu sliku, kojom će utvrditi procenat svake od vrsta leukocita. Ovi procenti se utvrđuju ili automatskim elektronskim brojačem ili neposrednim pregledom razmaza periferne krvi. Normalna diferencijalna krvna slika prikazana je u sledećoj tabeli. Vrsta leukocita Procenat [1] Polimorfonuklearni neutrofili 45–65 Nesegmentirani neutrofili 0–5 Limfociti ...

Prirodni izvori vitamina C

Слика
       Najbogatiji izvori vitamina C su voće i povrće:    šipak,  citrusna voća ( narandže, limun, mandarine, grejpfurt ),  kivi,  jagode,  višnje, crna ribizla,  mango,  ananas,  papaja,  lisnato povrće,  kupus,  krompir,  paprika i zeleno povrće (gde ima najviše hlorofila u spoljnim listovima) i niz drugih biljaka.        U mleku i životinjskim tkivima se nalazi malo vitamina C, pri čemu je jetra najbogatiji izvor od životonjskog mesa.