Постови

Савети за лечење и живот са мијелофиброзом

 Иако је ретка болест, мијелофиброза је обољење крви који спречава да крв нормално циркулише у телу. Обично се примећује код пацијената старијих од 50 година мада је болест присутна и код млађих . Пошто нема очигледне симптоме, углавном се дијагностикује након рутинског прегледа. Прогноза болести може се посматрати различито код свих. Као и код свих хроничних болести, мијелофиброза ће значајно променити услове живота неких пацијената. Након што се болест дијагностикује, могу се појавити следећи проблеми:  • Чести прегледи код доктора  • Емоционални стрес и раздражљивост  • Умор  • Слабост  • Осећати се усамљено  • Повећање бола  • Проблеми са спавањем  • Поремећаји у исхрани  Поред тога, ако је болест у фази која захтева лечење, могу се појавити и нежељени ефекти који долазе са лечењем.  Мале промене које ћемо направити у свакодневном животу повећаће наш животни стандард и удаљити нас од проблема  болести. ...

Гледајте и чекајте код мијелофиброзе: када ово важи?

 Ако вам је дијагностикована мијелофиброза, ваш лекар је можда споменуо приступ гледај и чекај . Приступ гледај и чекај укључује пажљиво праћење мијелофиброзе без почетка лечења одмах. Обично се препоручује људима са ниским или средњим нивоом ризика-1 који имају благе симптоме. Ова стратегија не значи игнорисање рака; уместо тога, ради се о балансирању потенцијалних користи и ризика лечења. Мијелофиброза често напредује споро и може остати стабилна годинама. Ако су симптоми рака благи, гледајте и чекајте вам омогућавају да избегнете непотребне нежељене ефекте везане за лечење и одржите квалитет живота.  На пример, третмани за мијелофиброзу као што је ЈАК инхибитор руксолитиниб (Јакафи) могу побољшати симптоме и успорити напредовање рака, али такође имају потенцијалне нежељене ефекте као што су анемија (низак број црвених крвних зрнаца) и тромбоцитопенија (низак број тромбоцита).  Ако мијелофиброза још увек не омета ваш квалитет живота, одлагање лечења минимизира изложенос...

Veza između ishrane i mijelofibroze

  Ne postoji poznata specifična dijeta za mijelofibrozu. Ali uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama, izvorima proteina i zdravim mastima može povećati imunitet, energizirati pacijenta, smanjiti upale i pomoći u kontroli težine. Zdrava ishrana može suzbiti stres izazvan bolešću. Šta jesti kada imate mijelofibrozu? Za zdrav život, ishrana treba da bude standardizovana. Dok kreirate dobru ishranu, treba dati prednost proizvodima koji maksimiziraju unos antioksidanata i smanjuju rizik od bolesti. Antioksidansi kao što su vitamin A, vitamin C, vitamin E, beta-karoten i likopen bore se protiv slobodnih radikala i mogu pomoći u prevenciji raka. Biljna hrana smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, kao što su srčani udar i visok krvni pritisak, i pomaže da se maksimalno poveća unos antioksidanata. Hrana sa vlaknima stimuliše pravilno varenje, pomaže kontrolu glikemije, upravlja zdravim lipidima i podržava uravnoteženu mikrobiotu creva. Ženama je...

NEKOLIKO KORISNIH RECEPATA za Ešerihiju

  1. SOK OD BRUSNICE za ešerihiju koli 2kg samlevenih bobica kuvati u 400ml čiste vode 8 minuta. Nakon toga, dobićete pire koji je potrebno procediti kroz čistu pamučnu gazu ili pelenu. Ponovo kuvati dobijenu tečnost oko 5 minuta. Sipati u staklene boce koje ćete zatvoriti i ostaviti da se ohlade sa sadržajem na sobnoj temperaturi. Čuvati na hladnom i tamnom mestu. Crveni plodovi brusnice su  značajni za lečenje ešerihije  koja je zahvatila urinarni trakt, a pozitivan uticaj ima i u slučaju infekcije sistema organa za varenja i oštećenja na sluzokoži creva. 2. ČAJ OD PERŠUNA za tretman ešerihije koli 15g svežih seckanih listova ili 1g suvih seckanih listova peršuna preliti sa 250ml vrele, prokuvane vode. Procediti nakon 10 minuta stajanja, dodati kašičicu meda i par kapi limunovog soka. Antioksidanti iz peršuna čuvaju ćelije od negativnog uticaja slobodnih radikala i pomažu u ublažavanju negativnih efekata infekcije. Listovi biljke bogati su vitaminom C i time poboljšavaj...

Lečenje i terapija Ešerihije

Jedini način na koji može sa sigurnošću da se utvrdi da li imate infekciju Ešerihijom koli je da pošaljete uzorak vaše stolice ili urina na laboratorijsku analizu. Srećom, crevna infekcija ovom bakterijom obično prolazi sama od sebe. Kod nekih vrsta Ešerihije koli povezanih sa dijarejom, kao što je vodena putnička dijareja, antibiotici mogu skratiti vreme trajanja simptoma i mogu se koristiti u umereno teškim slučajevima. Ali ako imate povišenu temperaturu ili krvavi proliv ili ako vaš lekar sumnja na E. coli koja proizvodi Shiga toksin, ne treba uzimati antibiotike. Oni zapravo mogu povećati proizvodnju Shiga toksina i pogoršati vaše simptome. Važno je odmarati se i uzeti mnogo tečnosti da zameni ono što vaše telo gubi kroz povraćanje ili dijareju.Kada počnete da se osećate bolje, važno je da se prvo držite hrane sa malo vlakana, kao što su:  Krekeri,  tost hleb,  jaja, pirinač, Mlečni proizvodi i hrana sa visokim sadržajem masti ili vlakana mogu pogoršati vaše simptome....

UPORNA I DOSADNA BAKTERIJA - EŠERIHIJA

Ešerihija koli (Escherichia coli) je vrsta bakterije koja normalno  živi u crevima. Većina vrsta E. coli je bezopasna i čak pomaže da vaš probavni trakt bude zdrav.  Ali neki sojevi ove bakterije itekako mogu prouzrokovati dijareju, ako jedete kontaminiranu hranu ili pijete zagađenu vodu. Dok mnogi od nas povezuju Ešerihiju koli sa trovanjem hranom, treba znati da takođe ovom  infekcijom možete dobiti upalu pluća, crevnu infekciju i infekciju urinarnog trakta. Zapravo, čak  75% do 95% infekcija urinarnog trakta je uzrokovano upravo Ešerihijom koli.Neke verzije E.  coli vas čine bolesnim tako što će u inficiranom organizmu napraviti toksin zvani Shiga. Ovaj  toksin oštećuje sluznicu creva.  On uzrokuje grčeve u trbuhu, povraćanje i krvavu dijareju. To je vodeći uzrok  akutne insuficijencije bubrega kod dece. Takođe može izazvati po život opasne simptome kao što su: groznica, krvarenje, konfuzija i druge. Urinarne infekcije koje izaziva ešerihija su...

NEDOSTATAK FOLNE KISELINE

  Nedostatak folne kiseline je č esta pojava. Po š to telo skladi š ti samo malu koli č inu folata, ishrana bez folne kiseline dovodi do nedostatka u roku od nekoliko meseci. Neadekvatan unos sirovog lisnatog povrća i citrusnog voća mo ž e izazvati nedostatak folata. Mo ž e se razviti anemija, koja izaziva umor, bledilo, razdra ž ljivost, kratak dah i vrtoglavicu. Ozbiljni nedostatak mo ž e dovesti do crvenog i bolnog jezika, dijareje, gubitka ukusa, depresije, konfuzije i demencije. Ako trudnica ima nedostatak folata, povećava se rizik od ra đ anja novoro đ en č eta sa o š tećenjem ki č mene mo ž dine ili mozga. Dijagnoza se zasniva na testovima krvi. Folni dodaci ishrani koji se uzimaju na usta obi č no ispravljaju nedostatak folne kiseline u organizmu. Folna kiselina je vitamin B. Zajedno sa vitaminom B12, folna kiselina je neophodna za formiranje normalnih crvenih krvnih zrnaca i sintezu DNK (deoksiribonukleinske kiseline), koja je genetski materijal ćelija. Folna kiselina...